FMC je sveobuhvatan je sustav unutarnjih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni čelnici korisnika proračuna, a kojim se, upravljajući rizicima, osigurava razumna sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito.

Financijsko upravljanje i kontrole može se definirati kao sustav kojim su financijski učinci poslovanja korisnika proračuna usmjeravani i kontrolirani tako da podupiru realizaciju ciljeva.

Sustav obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebice one koje su vezane uz:

• prihode/primitke,
• rashode/izdatke,
• imovinu,
• obveze,
• natječajne procedure i ugovaranje,
• način povrata neopravdanih i nezakonito utrošenih proračunskih sredstava.

 

Ključne osobe koje su odgovorne za to kako, na koji način i koliko učinkovito funkcioniraju sustavi financijskog upravljanja i kontrola su rukovoditelji, prvenstveno čelnik korisnika proračuna i čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica u okvirima svojih ovlasti i odgovornosti.

Koordinaciju aktivnosti vezanih za financijsko upravljanje i kontrole na razini korisnika proračuna operativno provodi ustrojstvena jedinica za financije i proračun. Ustrojstvene jedinice za financije imaju zadaću biti potpora rukovoditeljima u preuzimanju upravljačke odgovornosti za financijske učinke.

Oni koji organiziraju poslovanje, predlažu i donose odluke na temelju kojih provode aktivnosti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za:

• način na koji upravljaju poslovanjem,
• financijske učinke koji proizlaze iz takvog poslovanja,
• rizike koje nosi takvo poslovanje,
• kontrolne aktivnosti koje trebaju biti uspostavljene i primijenjene,
• kontinuirano praćenje sustava upravljanja i njegovo pravodobno ažuriranje.

 

Sustavi financijskog upravljanja i kontrola temelje se na pet međusobno povezanih komponenti koje su detaljno razrađene u Metodološkom okviru za provedbu financijskog upravljanja i kontrola koji je sastavni dio Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru. Metodološki okvir daje pregled aktivnosti, načina i postupaka koje obuhvaća financijsko upravljanje i kontrola. Unutar Metodološkog okvira korisnici proračuna, uvažavajući brojne zakonske i podzakonske propise koji uređuju pojedina područja poslovanja, ali i svoje specifičnosti i posebnosti u poslovanju, provode financijsko upravljanje i kontrole.

Izjava o fiskalnoj odgovornosti je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Davanje izjave o fiskalnoj odgovornosti zakonski je temeljno regulirano Zakonom o fiskalnoj odgovornosti te njegovim izmjenama i dopunama te Uredbom o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti te izmjenama i dopunama Uredbe.

Izjava se daje na temelju popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti te na temelju raspoloživih informacija, rezultata rada revizije i vlastite procjene.

Čelnik Izjavu daje na temelju:

• Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koji su obveznici davanja Izjave dužni prethodno popuniti,
• raspoloživih informacija o radu tijela,
• rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i
• vlastite procjene.

 

Izjava o fiskalnoj odgovornosti zajedno sa svim pratećim dokumentima koji se prilažu uz Izjavu dokumentira se u predmetu o fiskalnoj odgovornosti koji ostaje kod obveznika. Potrebno je sastaviti dokument u kojem je popisan sadržaj predmeta. U predmetu se nalaze sljedeći dokumenti:

• Izjava o fiskalnoj odgovornosti
• Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
• Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti
• Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima
• Mišljenje unutrašnjeg revizora (ili Izjava o reviziji)
• Dokazi na odgovore „DA“

Sukladno odredbama Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine broj 70/12), a koji je donesen na temelju odredbi članka 36. stavak 8. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine broj 141/06), propisani su obrasci koji su sastavni dio Naputka:

• Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilnosti,
• Podaci o prijavljenoj – uočenoj nepravilnosti,
• Praćenje postupanja po poduzetim mjerama,
• Izvješće o nepravilnostima           .

 

Prema Naputku Izvješće o nepravilnostima dostavlja se Sektoru za financijski i proračunski nadzor, Ministarstva financija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb.

Obveza ovog Naputka je polugodišnje i godišnje izvješćivanje o nepravilnostima do 31.07. tekuće godine za polugodišnje razdoblje, odnosno do 31.03. tekuće godine za godišnje razdoblje. Proračunski i izvanproračunski korisnici mogu i ne moraju imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti, ali ukoliko je ne imenuju moraju se obratiti osobi zaduženoj za nepravilnosti u nadležnom osnivaču.

Strateško planiranje je upravljačko sredstvo, odnosno alat koji poput drugi upravljačkih sredstava, ima jednu svrhu a to je unaprjeđenje poslovanja organizacije. Strateško planiranje pomaže organizaciji da fokusira svoju viziju i prioritete u odnosu na promjenjivu okolinu te osigurava da članovi organizacije rade na ostvarivanju istih ciljeva.

Strateško planiranje je ključ uspješnosti jedne organizacije, ali i njezina potreba kako bi opstala u dinamičnom okruženju. Strateško planiranje je sustavan način donošenja temeljnih odluka, određivanja smjera djelovanja, provođenja aktivnosti i mjera te utvrđivanje ciljeva i načina ostvarenja koji usmjeravaju organizaciju prema njihovoj viziji u budućnosti.

Organizacija procesa strateškog planiranja u javnom sektoru započinje utvrđivanjem strateškog okvira, odnosno definiranjem Izjave o viziji i misiji te definiranjem strateških ciljeva. Najprije se utvrđuju opći ciljevi, zatim posebni ciljevi te načini ostvarenja. Sljedeći korak u procesu strateškog planiranja jest definiranje pokazatelja uspješnosti koji omogućavaju praćenje i mjerenje uspješnosti postizanja utvrđenih ciljeva. Proces praćenja provodi se kontinuirano kroz razdoblje za koje je strateški plan izrađen i njime se utvrđuje jesu li i u kojoj mjeri ostvareni postavljeni ciljevi. Posljednja faza procesa je izvještavanje o provedbi strateškog dokumenta.

Osnovni cilj strateškog planiranja je jasno utvrditi prirodu i karakter organizacije i sektora, djelokruga koji ono predstavlja i upravlja njezinim razvojem u budućnosti. Kroz proces strateškog planiranja se utvrđuju ciljevi, prioriteti i strategije te se definiraju mjere za procjenu uspješnosti ostvarenja tih ciljeva. Dakle, strateški dokumenti predstavljaju integrirani skup strateških operativnih ciljeva i aktivnosti, koji su potrebni kako bi se u budućnosti ostvario željeni rezultat.

 

Strateški plan obično prati i izrada godišnjih planova rada, koji detaljnije definiraju odgovornost za izvršenje plana, rokove, potrebne resurse i eventualno organizacijske i operativne korake koje je potrebno uraditi kako bi se postigli ciljevi definirani planom.

Proces pristupanja u članstvo Europske unije postavila je pred Hrvatsku izazov prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini, ali otvorila i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz proračuna Europske unije. Stupanjem u punopravno članstvo Hrvatskoj su otvoreni izvori financiranja koji podupiru razvojne ciljeve i ubrzavaju rast i razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini.

Izrada projektne dokumentacije je važan i neizbježan korak na putu dobivanja financijske potpore koju nude EU fondovi.